Dresden

 


Dresden u Saskoj

Povijest

- 1206.: prvi put se spominje, kao ,,Dresdene'' što je vjerojatno slavenski naziv nastao od riječi „Drežďany“ što znači ,,stanovnici šume''
- 1216.: naselje se prvi put spominje kao grad
- od srednjeg vijeka do 1945.: Dresden je vojno središte
- 1350.: naselje na desnoj strani Labe (danas središte Novog grada) prvi put se spominje kao samostalno naselje, pod nazivom ,, Antiqua Dressdin''
- 1485.: nakon Leipciške diobe vetinskih zemalja Dresden postaje sjedište saskih vladara i time se razvija u kulturno i političko središte Saske
- 1549.: naselja s obiju strana Labe spojena su u jedno
- 16. st.: Dresden je glavni grad najznačajnije protestantske pokrajine Svetog Rimskog Njemačkog Carstva – tada su utemeljene važne kulturne ustanove koje i danas imaju veliko značenje
- 17. st.: u Tridesetgodišnjem ratu grad nije nijednom opljačkan ni razrušen
- 1685.: dio grada na desnoj strani Labe u potpunosti je izgorio
- 1732.: dio grada na desnoj strani Labe je obnovljen kao ,,novi kraljevski grad''
- 18. st.: pod vlašću Augusta II., zvanog August Snažni, Dresden je dostigao veliko kulturno značenje, koje je zadržao do danas
- 18. st.: Prusi i Habsburgovci nekoliko se puta naizmjenično smjenjuju u posjeodvanju grada
- 1785.: Friedrich Schiller piše ,,Odu radosti'', tekst himne Europske unije, za masonsku ložu u Dresdenu
- 19. st.: grad je pošteđen ratova i prijestolnica je jedne od najsnažnijih njemačkih zemalja
- 20. st.: grad spada u deset najvećih u ujedinjenoj Njemačkoj te je gospodarsko i kulturno središte Weimarske republike
- 1919.: osnivanje Dresdenske secesije, čiji je najpoznatiji član bio slikar Otto Dix
- 1910-te i 20-te: Saska državna opera je mjesto najvažnijih praizvedbi, premijera i drugih predstava u Njemačkoj
- 1872.: osniva se Dresdenska banka, ali se njezino sjedište uskoro seli u Berlin, a danas je sjedište ove banke koja je jedna od najvećih u Njemačkoj, u Frankfurtu
- 1918.-1933.: osnivaju se vodeća poduzeća iz branši strojogradnje, farmacije, kozmetike, proizvodnje cigareta i živežnih namirnica od kojih su se neka održala do danas
- 1933.-45.: prije rata u gradu živi oko 5000 Židova, a nakon rata 41
- 13.-15. veljače 1945.: zračni napadi britanske i američke vojske na grad – službeno 35 000 poginulih, 60% područja grada je teško oštećeno, 15 km˛ grada izvan središte sasvim je uništeno; Dresden je simbol savezničkog bombardiranja Njemačke
- 1945.-90.: grad pripada Njemačkoj Demokratskoj Republici; većina ruševina se čisti, a obnavljaju se samo velike zgrade kulturnopovijesne vrijednosti: Crkva Sv. Križa (1955.), Zwinger (1963.), Katolička dvorska crkva (1965.), zgrada Državne opere (1985.) i druge, mnogi dijelovima grada izgrađene su velike stambene zgrade, a Gospina crkva (Frauenkirche) ostaje ruševina kao spomenik; u gradu je smještena Sedma tenkovska divizija Narodne vojske
- 1990.: grad ponovo postaje glavni grad Saske
- 1995.-2005.: obnavljanje Gospine crkve (Frauenkirche)


 


Dresden 1910. - pogled s tornja vijećnice


Kretanje broja stanovnika Dresdena od 1452. do 2007. (prema Wikipediji)

Ostalgija

Evo zanimljive pojave uočene i u Dresdenu. U cijeloj Istočnoj Njemačkoj postoji niz muzeja DDR-a u kojima se prikazuje svakodnevica toga doba. Na ulicama se prodaju stare socijalističke vojne značke i kape, sovjetske i njemačke, a u knjižarama su knjige u kojima se kronikama detaljno obrađuje život u socijalizmu. Ovdje je fotografija stolića u knjižari s izloženom serijom novih knjiga o jelima, pićima, dječjim igrama iz vremena Njemačke Demokratske Republike. Cijeli taj fenomen nazvan je ,,ostalgijom'' (njem. Ost – istok).

horizontal rule

 

Glavni kolodvor

Željeznički kolodvor je i 2005., i 2007. veliko gradilište.

Ruska kultura

Dijelić Rusije na Glavnom kolodvoru.

Gradilište

njem. Baustelle

Gradilište

Kada napuštamo Glavni kolodvor, nailazimo na još jedno gradilište.

Zgrada s kuglom

Zgrada s kuglom izgrađena je 1928., ali je 1938. bila srušena jer se nije našao nijedan kupac za nju. Prije toga bila je nacionalsocijalistički tisak ju je napao kao ,,izrodničku tehniku''.

Stadion

I Dresden ima ,,Dinamo"! Ovo je stadion Nogometnog kluba ,,Dynamo Dresden''.

Praška ulica (Pragerstrasse)

S Glavnog kolodvora vodi duga i široka ulica, po kojoj ne voze automobili Praška ulica. Prije razaranja u Drugom svjetskom ratu bila je glavna trgovačka ulica u gradu. Nakon rata ovdje su izgrađene velike stambene zgrade u ,,soc-realističkom stilu''.

Razdvajanje otpada

Otpad se skuplja odvojeno da bi se mogao reciklirati.

U Praškoj ulici

Usput rečeno, Prag nije daleko odavde: 120 kilometara južno, takorekuć, također na Labi.

Velika zgrada

Jedna ogromna ,,soc-realistička'' zgrada u Praškoj ulici.

Nova vijećnica

Nova je vijećnica građena od 1905. do 1910. prema nacrtima Karla Rotha i Edmunda Brätera. Pri bombardiranju u veljači 1945. bila je toliko oštećena, da se pristupilo ponovnoj gradnji.

Čovjek s Vijećnice

Zlatni ,,Čovjek s Vijećnice'' predstavlja Herkula, koji jednom rukom drži rog, a drugom ukazuje na ljepotu grada.

Crkva Svetog Križa

Ova je crkva naziv dobila po relikviji križa na kojem je Isus bio razapet.

Pred crkvom Sv. Križa

Generacijski most

Montažna skulptura pred crkvom Sv. Križa.

Stari sajamski trg

Crkva Sv. Križa jedina je očuvana povijesna zgrada u nekadašnjem gradskom središtu.

Trgovački centar

na Starom sajamskom trgu

Klasična glazba u trgovačkom centru

Knjižara

Njemački gradovi imaju velike knjižare. Ovdje sam pokušao fotografirati jednu od njih.

Ostalgija

Tradicija

Gradska vlast pokušava zadržati dugu tradiciju trgovanja na Starom sajamskom trgu. Stoga je tu otvoren trgovački centar.

Stari sajamski trg

Socijalistički mural

Ovdje u središtu grada još stoje, i održavaju se, veliki murali koji veličaju socijalizam.

Gospina crkva (Frauenkirche)

Frauenkirche je srušena u Drugom svjetskom ratu te je od 1995. do 2005. građena nova.

Ruševina Gospine crkve 1970. (Wikipedia)

Vlasti Njemačke DR odlučile su crkvu ostaviti srušenom kao spomenik razaranjima u ratu.

Gospina crkva (Frauenkirche)

Danas se u ovoj crkvi održavaju kulturne manifestacije.

Prema Zwingeru

Na putu za dvorac.

Zwinger

Dvorac nazvan Zwinger je najznačajniji građevinski spomenik Dresdena.

Zwinger

Dvorac je rad arhitekta Matthäusa Daniela Pöppelmanna (1662.-1736.) i kipara Balthasar Permoser (1651.-1732.) i izgrađen je u vrijeme Augusta II. Jakog.

Zwinger

Dvorac je svoj naziv dobio po smještaju na gradskim zidinama gdje je 1709. zatvoreno jedno utvrđenje.

Zwinger

Dvorac nikada nije bio korišten kao sjedište vladara. služio je u reprezentativne svrhe.

Zwinger

U dvorcu Zwinger smješteno je više umjetničkih i povijesnih zbirki: prije svega Zbirka porculana, zatim Muzej životinja, Wallpaviljon (s nevjerojatnim skulpturama), Matematičko-fizički salon (jedna od najstarijih zbirki znanstveno-tehničkih uređaja i najveća zbirka globusa u Njemačkoj), Oružarnica (Povijesni muzej) te, na kraju, Galerije slika Stari majstori i Novi majstori, koje su čuvene u Europi i šire.

Zwinger

Dvorac Zwinger je jedinstveni primjer dvorskoga baroka u svijetu.

Turisti

Dresden, ,,Firenzi na Labi'' posjećuje jako mnogo turista od kojih većina dođe u Zwinger.

Stari majstori

Ovo je čuvena Galerija Starih majstora, u Zwingeru.

U tramvaju

Stanice su prikazane na ekranu.

Stallhof i katolička katedrala

Katedrala je posvećena Presvetom trojstvu, a od 1980. je katedrala biskupije Dresden-Meissen, a nekada je bila katolička dvorska crkva.

Georgenbau, Stallhof i katolička katedrala

Georgenbau bi se moglo prevesti kao ,,Jurjeva zgrada'', a Stallhof kao ,,Stajsko dvorište''.

Brühlska terasa

Ovu terasu iznad Labe čini niz zgrada. Ovdje se vide Ständehaus, Sekundogenitur i Umjetnikča akademija.

Opera

Ovo je zgrada Saske državne opere, popularno zvana i Semperova opera, po arhitektu koji ju je projektirao. Građena je od 1838. do 1841.

Opera u 19. stoljeću (Wikipedija)

Fürstenzug

Fürstenzug je naziv za likovni prikaz od oko 25 000 pločica majsenskog porculana koji prikazuje tisućgodišnju povijest obitelji Wettin. Ovaj prikaz porculanskim pločicama je najveći na svijetu.

Prodaja trabanata

Prodaju se suveniri o DDR-u, tj. o socijalističkom razdoblju.

Na Labi

Na Labi

Na Labi

Brodovi

Nova terasa

Poput Brühlske, i Nova terasa je niz zgrada uz Labu. Ove zgrade pripadaju vrhu dresdenske moderne, a izgrađene su od 1913. do 2004. Zgrada koja izgleda kao džamija izgrađena je 1909. kao tvornica duhana i naziva se Yenidze. Obnovljena je 1996. kao uredski prostor, dakle, nikada nije služila kao džamija niti je to bilo planirano.

Na desnoj strani Labe

Na desnoj strani Labe je Altendresden (Stari Dresden).

Zlatni konjanik

Ovo je spomenik Augustu Jakom (1670.-1733.), snažnom vladaru Saske. U njegovo je vrijeme kultura u gradu cvala.

Sveta Tri Kralja

Crkva na desnoj strani Labe

Sinagoga

Ponovo smo na lijevoj obali. Stara sinagoga srušena je u noći pogroma 1930-tih. Ova je sagrađena 2001. godine.

Ruševina

Pokraj Gospine crkve

Gradilište

Pokraj Gospine crkve

Friedrich August II. (1797.-1854.)

kralj Saske

Frauenkirche

Gospina je crkva svojevremeno bila najznačajnije zdanje protestantizma u Njemačkoj. Na ovom je mjestu crkva postojala još u 11. stoljeću. Srušena je 1726. i sagrađena nova koja je bila srušena u Drugom svjetskom ratu. Nakon Rata ruševina je bila ostavljena kao spomenik ratnim razaranjima. Godina 1990. potekla je inicijativa građana za ponovnom izgradnjom crkve, koja je sagrađena onako kakva je bila. Rekonstrukcija je trebala biti što vjernija pa su upotrijebljeni blokovi stare crkve, koji su crni, ali ih nije bilo dovoljno. Ispred crkve je spomenik Martinu Lutheru.

Novi sajamski trg s Gospinom crkvom oko 1750. (Wikipedija)

Novi sajamski trg

Novi sajamski trg

Palača kulture

Spomenik iz DDR-a

stoji još uvijek.

Crkva Sv. Križa

Opet smo ovdje.

Križ

Na zvoniku crkve Sv. Križa

Gorbitz

Toponim Gorbitz govori o slavenskoj prisutnosti ovdje. Grad je prepun toponima na -itz.

Gorbitz

Ovdje se staro gradsko tkivo nije očuvalo pa su izgrađene brojne velike stambene zgrade.