Thessalonica - antički Solun


U antičko vrijeme Solun nije bio veliki grad. Najraskošnije zdanje bila je palača cara Galerija (305.-311.) čiji ostaci danas postoje. Središte grada bila je Agora - ondje su bile upravne zgrade i tržnica.

Dok šećete gradom zanimljivo je primijetiti - razina antičkoga grada bila je 3-4 metra niža od one današnjega. Sve stare zgrade su na nekoliko metara nižoj razini i do njih se dolazi silazeći stepenicama.


Početak gradske povijesti

Makedonski kralj Kasandros ujedinio je brojna naselja u novi grad 315. godine pr.n.e.. Novome je gradu dao naziv po svojoj ženi Tesalonici, polusestri Aleksandra Velikoga.


Rimska agora
(
ΡομαIκη Αγορα)

Agora je bila upravno središte antičkoga grada Thessalonica. Sagrađena je krajem 2. st. n.e. na mjestu tržnice. Iz tih vremena očuvale su se stoe (trijemovi sa stupovima) na tri strane te dva niza stupova. Južni red stupova oslanja se o cryptoporticus - dvokatnu podzemnu građevinu.


Palača cara Galerija (ΑΝΑΚΤΟΡΟ ΓΑΛΕΡΙΟΥ)

Oaim Agore, ulogu središta grada imala je i palača cara Galerija Maksimijana (305.-311.). Ona je bila i upravno, i religijsko središte grada. To je bio kompleks zgrada, sagrađen oko 300. godine, a činili su ga: okrugla zgrada Rotonda, trijumfalni luk, palača, Oktogon i hipodrom. Sve je to bilo izgrađeno za cara i njegovu pratnju kada bi privremeno boravili u gradu, ,,u prolazu". Dakle, ovakva raskoš izgrađena samo radi nekoliko dana ili tjedana boravka cara? Treba imati na umu da je Rimsko carstvo u to vrijeme bilo na vrhuncu svoje moći.

 

Rotonda (ΡΟΤΟΝΤΑ)

Zidovi ove zgrade debeli su oko 6 metara! Promjer kupole je 24.5 metara.

Rotonda je bila dio palače cara Galerija. Po jednoj teoriji bila je planirana kao carev mauzolej - kao i onaj cara Dioklecijana u Splitu, današnja Splitska katedrala. Unutar Rotonde održavale su se ceremonije.

Oko 400. godine, u sklopu prelaska Carstva na kršćanstvo, zgrada je pretvorena u crkvu. Tada je i dograđena: uz valjak Rotonde dodan je pravokutni dio u kojega je smješten oltar. Unutrašnjost je tom prilokom ukrašena mozaicima koji i danas postoje. Crkva se, prema nekim mišljenjima, zvala crkva Arkanđela (Asomaton). Bila je najveća crkva u gradu i neko je vrijeme služila kao katedrala. Danas se naziva Rotondom Svetoga Jurja (Agios Georgios - Rotonda) prema obližnjoj kapeli Svetoga Jurja. Naziv ,,Rotonda" dali su joj tek u 18. ili 19. stoljeću putnici, zbog njezinog okruglog oblika.

Godina 1590. crkvu su Osmanlije, koji su 1430. osvojili grad, bili pretvorili u džamiju i izgradili minaret. Mozaike su bili zagipsali jer je u islamu zabranjeno prikazivati ljude i životinje. Kada su Grci oslobodili grad u Prvom balkanskom ratu 1913., minaret je znatno oštećen, a zgrada duge i dinamične povijesti pretvorena je u muzej, što je ostala do danas.



Galerijev luk (Kamara) (ΑΨΙΔΑ ΓΑΛΕΡΙΟΥ (ΚΑΜΑΡΑ))

Na glavnoj gradskoj ulici nalazi se jedna zanimljiva građevina - Galerijev luk, nazvan i Kamara (Καμαρα). Može se reći da to najdojmljiviji antički spomenik u gradu, a možda i uopće.

Galerijev luk nije bio izolirana građevina, nego dio palače cara Galerija (305.-311.). Građen je od cigle, kao i Rotonda i Oktogon. Ukrašen je reljefima. Reljefi su primjer plastike kasnog carskog razdoblja rimske kulture. Prikazane su razne scene: vojni pohodi cara Galerija, žrtvene scene s Galerijem i Dioklecijanom, a tu su i Jupiter, Mars, Diana, Ocean, Fortuna, Herkul i druga bića grčke i rimske mitologije. Zanimljivo je da su konji manji od ljudi! Zid slavoluka debeo je četiri metra.


Mali Galerijev luk (ΜΙΚΡΑ ΤΑΖΑ ΤΟY ΓΑΛΕΡΙΟY)

Godine 1957. pronađen je jedan mramorni luk u blizini Oktogona kompleksa Galerijeve palače. Na njemu je niz reljefa od kojih glavni prikazuju Fortunu (pretpostavlja se) i cara Galerija. Luk se nalazi u Arheološkom muzeju.


Cesta Egnatia (ΟΔΟΣ ΕΓΝΑΤΙΑ)

Jedna od cesta u Rimskome carstvu bila je Via Egnatia. Ona je bila prekojadranski nastavak ceste Via Apia koja je završavala u gradu Brindisi u južnoj Italiji. Nakon puta preko mora slijedili su današnji Drač, Solun i Carigrad (Istanbul). Nakon pada Zapadnog Rimskog Carstva cesta se normalno dalje koristila u Istočnome Carstvu (Bizantu), a ostala je u upotrebi i do danas. Glavna prometnica u gradu Solunu je upravo ova cesta, koja je zadržala i svoj antički naziv - Cesta Egnatia (cesta je prometnica koja vodi u i iz grada, a ulica ima drugo značenje).




Via Egnatia (Wikipedija)
 

 

Rimska Agora

Nekada upravni centar grada.

Rimska Agora – Cryptoporticus

Duž cijelog Cryptoporticus-a protezao se red trgovina čija su pročelja bila okrenuta prema staroj trgovačkoj ulici.

Rimska Agora – Cryptoporticus

Rimska Agora – Cryptoporticus

Galerijeva palača

Ovdje je i Oktogon.

Galerijeva palača - rekonstrukcija

Ovako je to izgledalo prije 1700 godina.

Galerijeva palača - turisti

Dosta turista ima čak i za Novu godinu - nije vruće kao ljeti, a nije ni jako hladno - gotovo idealno!

Galerijeva palača s Galerijevim lukom i Rotondom u pozadini

Na nekoliko metara nižoj razini nego što je današnji grad.

Galerijev luk (Kamara)

Galerijev luk (Kamara)

Galerijev luk (Kamara)

Galerijev luk (Kamara)

Galerijev luk (Kamara)

Galerijev luk (Kamara)

Galerijev luk (Kamara)

Rotonda

Rotonda

Unutrašnjost

Rotonda - mozaik

Mozaike su napravili kršćani nakon što je zgrada pretvorena u crkvu.

Rotonda - mozaik

Rotonda - mozaik

Osmanlije su mozaike zagipsali kada je Rotonda pretvorena u džamiju. Kada su oni otišli iz grada, mozaici su opet ugledali svjetlo dana.

Rotonda - mozaik

Rotonda

Svjedok burne prošlosti Grčke i Jugoistočne Europe.

Rotonda

Svjedok burne prošlosti Južne i Jugoistočne Europe. Pravokutni dio sasvim desno dograđen je kada je zgrada poslata crkva i tu je bio smješten oltar.

Via Egnatia

Glavna prometnica u središtu grada i do gradnje autocesta u čitavome gradu - rimska Via Egnatia.